Monday, 25.01.2021

Još jedna teška zima za ljude u pokretu

Intervju sa Zehidom Bihorac, (volonterka za podršku ljudima u pokretu)

Velika Kladuša, 11.01.2021.

Na hiljade ljudi u regiji oko grada Bihaća je bez krova nad glavom – bez dovoljno hrane, lijekova ili struje. I to usred zime. Mnoge izbjeglice pokušavaju ući u EU preko granice s Hrvatskom. Ali većina ih je uz primjenu sile zaustavljena i vraćena u Bosnu i Hercegovinu. Premještaj nekoliko stotina ljudi u jednu staru kasarnu nije uspio zbog lokalnih protesta.

Razgovarali smo sa Zehidom Bihorac, volonterkom za podršku ljudima u pokretu u Velikoj Kladuši, gradu na sjeverozapadu Bosne. Velika Kladuša udaljena je oko sat vremena vožnje od privremenog kampa Lipa.

 

Možete li ukratko opisati kako su trenutno smješteni ljudi iz bivšeg izbjegličkog kampa Lipa i kakav pristup tim ljudima imaju humanitarne organizacije i volonteri_ke?

 

Zehida Bihorac: Međunarodne humanitarne organizacije i volonteri, te neovisno izvještavanje medija iz EU, bilo je presudno za pomoć i rješavanje, kakvih-takvih, minimalnih uvjeta za boravak i život ljudi u pokretu, na području izgorjelog kampa Lipa.

Biti volonter i aktivista u Velikoj Kladuši, u posljednjih nekoliko mjeseci, znači biti izložen nasilju putem društvenih mreža, verbalnom, pa čak i fizičkom nasilju od članova animigrantskih FB-grupa i potpun izostanak pravne i bilo kakve zaštite od odgovornih institucija.

 

I sami radite sa ljudima u pokretu u Velikoj Kladuši. Kakve posljedice su imali događaji prethodnih sedmica u Lipi za ljude u pokretu u Velikoj Kladuši i vaš volonterski rad?

 

Zehida Bihorac: Posljedice su višestruke i dodatno su otežale ionako tešku situaciju ljudi u pokretu i lokalnog stanovništva. Sa područja Lipe određen broj ljudi se uputio u pravcu Bihaća i Velike Kladuše. Lokalno stanovništvo je u strahu za vlastitu imovinu, a ljudi u pokretu su u potrazi za hranom i smještajem. Izbjeglice i ljudi u pokretu, ionako iztraumatizirani od stalnih pokušaja i neuspjeha prelaska granice sa EU, dodatno su u strahu od potpune neizvjesnosti i nedostatka informacija o njihovoj sudbini i boravku. Ljudi su veoma frustrirani, apatični, puni straha za vlastiti život i sigurnost, te nepovjerenja u institucije.

 

Često se govori o "lokalnim protestima" i „antimigrantskim skupinama" usmjerenih protiv smještaja ljudi u pokretu u određenim dijelovima države. Možete li nam reći ko organizira ove proteste i koja je njihova motivacija?

 

Zehida Bihorac: Kada je riječ o „antimigrantskim skupinama“, radi se o manjim skupinama ljudi, koji to čine, ili iz vlastitog interesa, politički motivirani (kako bi se eventualno održali na vlasti) i ličnog nezadovoljstva i frustracije (određene grupe građana).

Sve navedeno je posebno eskaliralo posljednjih 4-5 mjeseci, odnosno u zadnjem dijelu izborne godine.

 

Nakon što lokalne vlasti nisu odobrile premještanje izbjeglica u prazne tvorničke hale sa grijanjem, rečeno je da bi bosansko-hercegovačke Oružane snage trebale obnoviti kamp Lipu za zimu. Koliko je to realno?

 

Zehida Bihorac: Realnost je da BH-društvo ima mnogo unutarnjih problema, koje nije u mogućnosti riješiti što ima za posljedicu da se ne može iznijeti sa još jednim ogromnim problemom u kojem se država potpuno nespremna našla. Dakle, ne postoji institucionalno rješenje, niti se nazire u skorijoj budućnosti.

Bez suporta i pomoći EU, institucije BiH nisu u stanju iznaći rješenje za postojeće stanje.

Trenutno se pokazalo da su na državnom nivou jedino Oružane snage uspjele stvoriti minimum uvjeta za život i boravak ovih ljudi.

 

Po vašem mišljenju, šta bi EU i zemlje poput Njemačke trebale učiniti za poboljšanje situacije ljudi u pokretu?

 

Zehida Bihorac:

Hitno obezbjediti smještaj i osnovne uvjete za život ljudi u pokretu. Postojeći kampovi, više liče na logore, pa se i ne vidi neka posebna razlika, između ljudi van kampa i onih u prenapučenim i prljavim kampovima sa nedostatkom hrane i ostalog. Hitno uraditi program zbrinjavanja maloljetnika i porodica (humanitarni koridor). IOM ne može imati potpuno pravo upravljanja nad kampovima a nedovoljno odgovornosti za iste.

Njemačka i zemlje EU mogu konkretno pomoći, ukoliko čim prije, preuzmu određen broj ljudi u pokretu. Ukoliko to nije moguće, onda vlastima u BiH uskratiti svaku financijsku pomoć, dok se u istoj u potpunosti ne počne primjenjivati Konvencija o ljudskim pravima, čija je potpisnica i BiH, što je naravno na poštivanje i obavezuje, a tiče se smještaja i obrade zahtjeva podnosiocima azila.

 

Zehida Bihorac:

Kantonalne vlasti, veoma često donose diskriminirajuće odluke i u potpunoj suprotnosti sa Ustavom. Jedna od tih je i zabrana podjele hrane u nelegalnim kampovima, u skloništima i napuštenim objektima.

Dakle, u skloništima i "divljim" kampovima se nalaze ljudi, koji nisu primljeni u kamp zbog nedostatka prostora. IOM brine o ljudima u kampu. Koja je razlika između čovjeka u kampu, koji ima ID i ima pravo na hranu i osobe za koju nema mjesta u kampu?

HITNO UTJECATI NA VLADU UNSKO-SANSKOG KANTONA DA ODOBRI NEOMETANU DOSTAVU HRANE I LIJEKOVA ZA LJUDE U STANJU POTREBE, KOJI SE NALAZE VAN KAMPA. TAKOĐER DA POZOVU NA POŠTIVANJE PRAVA I SLOBODA LJUDIMA U POKRETU, VOLONTERIMA I AKTIVISTIMA.

Za nedostatak empatije i razumijevanja (koja je u početku bila sveprisutna), u najvećoj mjeri su odgovorni određeni mediji u BiH usljed, svjesnog plasiranja neistinitih i neprimjerenih optužbi i kvalifikacija izbjeglica i ljudi u pokretu. Naravno su i pojedini, doduše rijetki mediji (portali), objektivno izvještavali o stanju u Lipi, ali njihove objave iz toga razloga, nemaju mnogo pregleda.

 

Potrebno je da se na terenu USK i šire nalaze neovisne komisije za praćenje zaštite ljudskih prava. I DA SE LJUDI U POKRETU RASPOREDE NA TERITORIJI CJELOKUPNE DRŽAVE. 

Friedrich-Ebert-Stiftung
FES u Bosni i Hercegovini

FES Sarajevo
Kupreška 20
71000 Sarajevo
+387 33 / 722 010
+387 33 / 613 505

FES Banja Luka
Petra I Karađorđevića 111
78000 Banja Luka
+387 51 / 328 360
+387 51 / 328 361
bih(at)fes.de