Otpor i protivljenje unapređenju ženskih prava i rodne ravnopravnosti nisu novi fenomen – naprotiv, isti predstavljaju nuspojavu i paralelni proces u odnosu na borbu ženskog pokreta kroz historiju. Od 1990-ih godina i jačanja globalne agende za rodnu ravnopravnost, postavljeni su novi međunarodni standardi koji su doveli do boljih nacionalnih politika i zakona, snažnijih institucionalnih mehanizama i konkretnih poboljšanja de facto položaja žena. Ipak, novi milenijum obilježava eskalacija mobilizacije protiv rodne ravnopravnosti.
Autor/ka Zlatiborka Popov-Momčinović
Seminar Kako do feminističkih političkih nauka? Evropska, regionalna i bosanskohercegovačka iskustva održan je u Sarajevu od 22. do 24. maja 2025. Ključnu ulogu u konceptualizaciji seminara imali su Saša Gavrić, ekspert za rodnu ravnopravnost i doktorand na Univerzitetu u Leipzigu, i Zlatiborka Popov-Momčinović, profesorka političkih nauka na Univerzitetu u Istočnom Sarajevu. Logističku i idejnu podršku dao je i bosanskohercegovački ekspert za rodnu ravnopravnost Adnan Kadribašić. Ideja je dalje uspešno konkretizovana uz pomoć partnerstva i prijateljske podrške fondacija Heinrich Böll i Friedrich Ebert, i posebno Alme Sukić i Merime Ejubović. Cilj seminara bio je i dalji razvoj i promocija Istraživačke mreže Rod i politika u Jugoistočnoj Evropi (GenPolSEE), formirane u Beogradu 2022. u svrhu povezivanja naučnika i naučnica iz oblasti roda i politike sa fakulteta i instituta iz regije, kao i drugih istraživačica i istraživača. Na seminaru su dublje analizirana i prodiskutovana bosanskohercegovačka iskustva u vezi sa evropskim i regionalnim tokovima te u interakciji sa bh. naučnom i aktivističkom zajednicom.
Jedan od glavnih motiva za formiranje ove mreže je prisustvo otvorenog, a nekad i tihog otpora koji se javlja prilikom urodnjavanja politikoloških tema i otvaranja ovih pitanja na domaćim univerzitetima. Zatim, međusobno upoznavanje, razmena ideja, mišljenja, naučnih radova i zajednički rad na publikacijama i istraživačkim poduhvatima. Političke nauke i srodne discipline dugo su bolovale od istih boljki kao i društva na Zapadnom Balkanu i bile njihov refleks. Naime, više su bile objekt proučavanja i promišljanja „sa strane“, uglavnom od međunarodnih naučnika i naučnica, dok je lokalna proizvodnja znanja bila prilično marginalizovana. Nepovoljno stanje političkih nauka se dalje negativno odrazilo i na njihovo urodnjavanje, posebno u kontekstu repatrijarhalizacije društava Jugoistočne Evrope i slabosti demokratskih institucija. U kontekstu manjka finansijskih i drugih resursa, feminističke političke nauke bile su uglavnom prepuštene preživljavanju zahvaljujući ličnom entuzijazmu i snalaženju.
Radi izlaženja iz takvog jednog ćorsokaka, i zahvaljujući zajedničkom radu članova i članica mreže objavljen je specijalni broj feminističkog regionalnog naučnog časopisa Genero na temu političkog predstavljanja žena u Jugoistočnoj Evropi, a koji je priredio Saša Gavrić. Takođe, uskoro izlazi iz štampe knjiga posvećena antirodnim mobilizacijama u zemljama regije u izdanju Palgrave MacMillana (ur. Roman Kuhar i Adriana Zaharijević). U pripremi je i knjiga o političkom predstavljanju žena u parlamentima Jugoistočne Evrope u izdanju izdavača Edward Elgar Publisher (ur. Marsela Dauti, Milica Antić-Gaber i Lilijana Čičkarić). Vredno je pomena da su podršku radu mreže još od njenog osnivanja dale renomirane naučnice iz oblasti roda i politike: Karen Celis, Mona Lena Krook, Petra Ahrens i Sarah Childs, koje su, između ostalog, deo odbora Prijatelja mreže.
Program u Sarajevu započeo je javnom diskusijom o antirodnoj mobilizaciji u Bosni i Hercegovini i Jugoistočnoj Evropi koja je održana na Goethe-Institutu. Roman Kuhar, univerzitetski profesor iz Ljubljane i renomirani naučnik čiji su radovi udarili temelj za istraživanja antirodnog delovanja i antirodnih pokreta u svetu, pojasnio je suštinu ovog globalnog, antiliberalnog fenomena. On se javlja kao posledica ekonomskih, političkih i idejnih kriza, i ostvaruje uticaj apelovanjem na emocije i tzv. zaštitu tradicionalnih vrednosti i “prirodne” porodice. Kuhar je opisao različite faze kroz koje su ove mobilizacije artikulisane, počev od devedesetih godina kada Katolička crkva zapravo i konstruiše rod kao ideologiju, a što predstavlja konzervativnu kontrareakciju na postignuća ženskog i LGBTI pokreta, a ujedno i taktiku skretanja pažnje sa pedofilskih afera koje su potresle Crkvu. Od tog perioda do danas ove mobilizacije imaju oblik hidre čije glave niču širom sveta i na lukav način se prilagođavaju specifičnom društvenom i političkom kontekstu. “Rodna ideologija”, “rodna teorija”, “dženderizam” postaju reči koji se danas čuju širom sveta, a glavni razlog je što predstavljaju prazne označitelje koji se po potrebi, upravo jer nisu precizno definisani, pune različitim sadržajima u svrhu političke manipulacije, dezavuisanja javnosti i obezvređivanja rodne ravnopravnosti kao društvene vrednosti.
Zlatiborka Popov-Momčinović je prikazala glavne rezultate svog istraživanja o antirodnoj mobilizaciji u Bosni i Hercegovini, koja je posebno uzela maha 2023. i 2024. tokom napada na LGBTI aktivistkinje i aktiviste i obaranja zakona o zaštiti od nasilja u porodici u Republici Srpskoj. Pritom se posebno osvrnula na proaktivnu ulogu konzervativnih, populističkih aktera kako iz civilnog društva tako i iz sfere politike koji su se suprotstavili zakonskim unapređenjima jer navodno uvode “rodnu ideologiju”. Ukazala je i na reaktivne oblike antirodne mobilizacije, koji se posebno dešavaju u periodu održavanja Povorke ponosa u Sarajevu. Darko Pandurević, projekt menadžer Sarajevskog otvorenog centra, posebno se osvrnuo na udar na LGBTI prava, što je jedan od sastavnih elemenata antirodne agende, i na aktivnosti koje se tiču prevashodno saradnje sa institucijama radi njihove zaštite. Diskutovano je i o mogućim odgovorima civilnog društva i institucija radi obezbeđivanja postojećeg nivoa dostignutih prava i proaktivnijeg suprotstavljanja antirodnom udaru, posebno kroz dalje umrežavanje, zagovaranje i jačanje grass root aktivizma.
Sutradan, na javnom predavanju organizovanom na Fakultetu političkih nauka, Karen Celis sa Vrije univerziteta iz Brisela govorila je o glavnim izazovima sa kojima se susreće feministička politička nauka. Pritom se najpre prisetila vlastite i pozicije svojih saradnica u knjizi Oxford Handbook on Gender and Politics u kojoj su krenule od teze da su rod i politika centralno mesto razumevanja kako moć deluje. Pored ove saznajne dimenzije, ovo pitanje je i normativno jer polazi od stava da je jednakost i ravnopravnost nešto ispravno i dobro, i praktičko s obzirom na to da postoji hitna potreba da se ključna mesta rodne neravnopravnosti rešavaju. Nakon toga usledilo je i saznanje i određeno otrežnjenje da stručnost, naučna strogoća i predan istraživački rad nisu dovoljni da bi se došlo do feminističkih političkih nauka zbog, između ostalog, prebacivanja o pristrasnosti samog pristupa (jer navodno nije “neutralan” i “objektivan”) i činjenice da u institucijama (kako političkim tako i akademskim) postoji strukturalni antifeminizam. Uprkos tome, snaga feminističkog pristupa leži u principu Walking the Talk i činjenici da nije reč o tzv. elitnom znanju, već o konfliktnom suočavanju sa nepravdom i nejednakošću koje adresira stvarne potrebe društva. Principom intersekcionalnosti, tj. istraživanjem načina na koje se različiti oblici nejednakosti ukrštaju i međusobno povećavaju, omogućava se ne samo veće saznanje već i realno suočavanje sa različitim oblicima moći, dominacije i isključivosti.
Celis se posebno osvrnula i na globalnu krizu liberalne demokratije kojoj svedočimo. Sastavni deo ove krize su i sve snažniji i koordinisaniji napadi na rodnu ravnopravnost. Pritom je iznela čvrsto uverenje da se demokratski deficit može rešiti demokratskim redizajniranjem koje se bazira na jačem povezivanju naučnica i naučnika sa ljudima i društvom, praktičarima i praktičarkama, aktivistima i aktivistkinjama. To su upravo ključni principi feminističke političke nauke koji demonstriraju njenu snagu i relevantnost.
Drugog dana seminara govorilo se o izazovima koji se tiču rodne ravnopravnosti i političkog predstavljanja, sa uvodnim izlaganjem Jelene Lončar sa Univerziteta u Beogradu. Doprinos ovom panelu dale su i Amila Ždralović i Elma Huruz Memović sa Univerziteta u Sarajevu i Tajma Kapić sa DCU Conflict Institute iz Dablina. Ohrabrujuće je što, uprkos sporom napretku u deskriptivnom i suštinskom predstavljanju žena, ipak na delu imamo dinamično predstavljanje interesa žena u parlamentima, ali je ovaj napredak sporiji od očekivanog. Takođe, došlo je do zakonskih unapređenja koja su delom povećala deskriptivno predstavljanje žena uprkos brojnim preprekama i oscilacijama. Istraživanje koje je predstavila profesorka Lončar ukazuje na to da su izabrane žene posebno aktivne u pitanjima koje se tiču rodnih kvota i nasilja nad ženama, ali da često dominiraju konzervativni stavovi prilikom predstavljanja interesa žena s fokusom na njihove tradicionalne uloge. Uloga ideologije je pritom ključna jer političari i političarke iz konzervativnih i desničarskih stranaka rodno zasnovano nasilje posmatraju personalno, a ne kao strukturalni problem društva. Adresirana je i uloga i uticaj izbornog i političkog sistema na predstavljanje žena, s posebnim fokusom na Bosnu i Hercegovinu i različite nivoe vlasti. Ukazano je i na problem zloupotrebe većeg prisustva žena u političkom životu u svrhu prikrivanja autoritarnih trendova u društvu (gender-washing fenomen).
Diskusija je potom nastavljena u pravcu daljeg razmatranja izazova antirodne mobilizacije, a pored Romana Kuhara i Zlatiborke Popov-Momčinović važan doprinos panelu dala je aktivistkinja Fondacije CURE Jasmina Čaušević, inače magistrica prve generacije rodnih studija na CIPS-u u Sarajevu. Iz aktivističke perspektive i iskustva iz perioda studija te analizom medijskih tekstova (s fokusom na magazin SAFF) prikazala je da su antirodni narativi koji su targetirali rodne studije i rodno senzitivni jezik bili i ranije prisutni u Bosni i Hercegovini.
Trećeg dana seminara u fokusu je bilo pitanje kako se rodna ravnopravnost može uključiti u nastavu i istraživanja političkih nauka. Katarina Lončarević, rukovoditeljica rodnih studija na Univerzitetu u Beogradu i urednica časopisa Genero, prikazala je put koji su prošle rodne studije u Srbiji, od njihovih početaka devedesetih godina pa do akreditacije 2015. i statutarne odredbe o matičnosti Fakulteta političkih nauka za njihovo izvođenje. Ukazala je da je važno da i drugi studijski programi (politikologija, novinarstvo, međunarodni odnosi) obuhvataju feministička saznanja. Istraživanje Lončarević pokazalo je da ovi studijski programi, iako nedovoljno, ipak integrišu i rodnu perspektivu uvođenjem posebnih nastavnih jedinica na feminističke teme u silabuse nekih od predmeta na osnovnim studijama, kao i izbornih predmeta iz oblasti rodnih studija na masteru. Posebno je naglasila ulogu časopisa Genero, koji izdaje Centar za studije roda i Centar za studije kulture Fakulteta političkih nauka, jer upravo naučni časopisi legitimišu feminističku teoriju. Dalji doprinos panelu dala je Damirka Mihaljević sa Sveučilišta u Mostaru, koja je ova pitanja povezala sa problemima sa kojima se suočavaju žene na liderskim pozicijama u različitim sektorima, uključujući i akademiju. Nerzuk Ćurak sa Univerziteta u Sarajevu osvrnuo se na stanje na matičnom fakultetu i podvukao da je na Mirovnim i sigurnosnim studijama kojima rukovodi uvedena i rodna perspektiva. Pritom je ukazao na važnost artikulacije novih jezičkih formi i naučnih pojmova kao što je politologija (politikologija) patrijarhata s obzirom na to da je i dalje na delu dubinska moć patrijarhata, koja političke ali i druge nauke oblikuje kao muške. Zilka Spahić-Šiljak, rukovoditeljica Resursnog gender centra pri Univerzitetu u Sarajevu, uspešno je zaokružila ovaj panel prikazom rezultata UNIGEM projekta koji je obuhvatio 19 univerziteta iz regije u periodu od pet godina u cilju urodnjavanja univerziteta. Bogata izdavačka delatnost, koja uključuje i prevode ključnih knjiga (poput Ko se boji roda autorke J. Butler), veliki broj javnih i gostujućih predavanja, radionica, studijskih poseta, letnjih škola i istraživanja (npr. rodno zasnovanog nasilja na univerzitetima i menstrualnog siromaštva) samo su neka od brojnih postignuća. Iako je projekat formalno završen, socijalni kapital i međusobni kontakti, sprovedena istraživanja i objavljene publikacije su svakako čvrsta baza za nastavak aktivnosti, kao i uspostavljeni saveti/vijeća za rodnu ravnopravnost pri univerzitetima i urađeni gender akcioni planovi.
Nakon toga održan je i panel o javnim politikama rodne ravnopravnosti i ishodima predstavljanja. Uvodno izlaganje dala je Marjeta Šinko sa Sveučilišta u Zagrebu, koja je dala sažet pregled urodnjavanja javnih politika, počev od švedskog iskustva tzv. državnog feminizma preko femokratije u Australiji osamdesetih odnosno devedesetih godina prošlog veka. To je podstaklo globalne trendove u posmatranju države kao potencijalnog promotora rodne ravnopravnosti i instrumenta za feminističke ciljeve. Na primeru susedne Hrvatske prikazano je koliko je ovaj proces značajan, ali i brz i hirovit, posebno u kontekstu pridruživanja EU. Naime, ishodi državnih mehanizama za rodnu ravnopravnost uglavnom zavise od njihove pozicije spram centara moći, ali i odnosa sa ženskim pokretom, koji trenutno prolazi kroz smenu generacija. Diskusiju su dalje razvili Adnan Kadribašić i Maja Barišić i prikazali rezultate vlastitih istraživanja urodnjavanja javnih politika u Bosni i Hercegovini, pri čemu su istakli da tzv. vakuum između teorije i prakse predstavlja glavni problem. Uprkos tome, Kadribašić je istakao da je feministički pristup izvršio uticaj na javne politike u BiH, dok je Barišić podvukla da percepcije građana i građanki predstavljaju deo problema i pozvala na više statističkih istraživanja, evaluacija i analiza javnih politika, donatorskih programa i projekata. Seminar je završen radionicom na kojoj su mapirane naknadne aktivnosti, usmerene na promociju feminističkih pristupa političkim naukama u Bosni i Hercegovini i šire u regiji.
FES Sarajevo Kupreška 20 71000 Sarajevo+387 33 / 722 010+387 33 / 613 505
FES Banja Luka Petra I Karađorđevića 111 78000 Banja Luka+387 51 / 328 360+387 51 / 328 361bih(at)fes.de
This site uses third-party website tracking technologies to provide and continually improve our services, and to display advertisements according to users' interests. I agree and may revoke or change my consent at any time with effect for the future.
These technologies are required to activate the core functionality of the website.
This is an self hosted web analytics platform.
Data Purposes
This list represents the purposes of the data collection and processing.
Technologies Used
Data Collected
This list represents all (personal) data that is collected by or through the use of this service.
Legal Basis
In the following the required legal basis for the processing of data is listed.
Retention Period
The retention period is the time span the collected data is saved for the processing purposes. The data needs to be deleted as soon as it is no longer needed for the stated processing purposes.
The data will be deleted as soon as they are no longer needed for the processing purposes.
These technologies enable us to analyse the use of the website in order to measure and improve performance.
This is a video player service.
Processing Company
Google Ireland Limited
Google Building Gordon House, 4 Barrow St, Dublin, D04 E5W5, Ireland
Location of Processing
European Union
Data Recipients
Data Protection Officer of Processing Company
Below you can find the email address of the data protection officer of the processing company.
https://support.google.com/policies/contact/general_privacy_form
Transfer to Third Countries
This service may forward the collected data to a different country. Please note that this service might transfer the data to a country without the required data protection standards. If the data is transferred to the USA, there is a risk that your data can be processed by US authorities, for control and surveillance measures, possibly without legal remedies. Below you can find a list of countries to which the data is being transferred. For more information regarding safeguards please refer to the website provider’s privacy policy or contact the website provider directly.
Worldwide
Click here to read the privacy policy of the data processor
https://policies.google.com/privacy?hl=en
Click here to opt out from this processor across all domains
https://safety.google/privacy/privacy-controls/
Click here to read the cookie policy of the data processor
https://policies.google.com/technologies/cookies?hl=en
Storage Information
Below you can see the longest potential duration for storage on a device, as set when using the cookie method of storage and if there are any other methods used.
This service uses different means of storing information on a user’s device as listed below.
This cookie stores your preferences and other information, in particular preferred language, how many search results you wish to be shown on your page, and whether or not you wish to have Google’s SafeSearch filter turned on.
This cookie measures your bandwidth to determine whether you get the new player interface or the old.
This cookie increments the views counter on the YouTube video.
This is set on pages with embedded YouTube video.
This is a service for displaying video content.
Vimeo LLC
555 West 18th Street, New York, New York 10011, United States of America
United States of America
Privacy(at)vimeo.com
https://vimeo.com/privacy
https://vimeo.com/cookie_policy
This cookie is used in conjunction with a video player. If the visitor is interrupted while viewing video content, the cookie remembers where to start the video when the visitor reloads the video.
An indicator of if the visitor has ever logged in.
Registers a unique ID that is used by Vimeo.
Saves the user's preferences when playing embedded videos from Vimeo.
Set after a user's first upload.
This is an integrated map service.
Gordon House, 4 Barrow St, Dublin 4, Ireland
https://support.google.com/policies/troubleshooter/7575787?hl=en
United States of America,Singapore,Taiwan,Chile
http://www.google.com/intl/de/policies/privacy/