Soziale Demokratie Veranstaltung Schule des kritischen Denkens, Prijedor, 28.10.–01.11.2026 01.11.2026 Tanja Topić Gostovanjem kanadskog istoričara Maxa Bergholza završena je Mala škola kritičkog mišljenja, koju je Friedrich-Ebert-Stiftung organizovala u saradnji sa Centrom za mlade „Kvart“ u Prijedoru od 28. oktobra do 1. novembra 2026. godine. Image: Creator: Bojan Nikolić Kroz predavanje pod nazivom „Od mikrodinamike nasilja do kulture sjećanja: Kako lokalne zajednice skliznu u sukob i zašto je važno pravedno sjećanje” Bergholz je mikropovijest odredio kao metodologiju koja nam može pomoći prevladati ovo jednostavno, a opet opasno – i paralizirajuće – pitanje koje svi nosimo u sebi. I može nam pomoći suočiti se s uznemirujućom, ali potencijalno oslobađajućom istinom: svi glasovi u ovoj povijesti nasilja, kao i u svim povijestima nasilja, duboko su ljudski, baš kao što su i naši, i baš kao što smo i mi.Bergholz se osvrnuo i na svoju knjigu „Nasilje kao generativna sila“. Nasuprot široko rasprostranjenom gledištu po kojem nacionalizam vodi u nasilje, Bergholz otkriva kako prevrati koje izazove lokalno ubijanje stvaraju dramatično nove percepcije etniciteta – sebe samoga, pretpostavljene “braće“ i onih koje se percipira kao 'druge'. Kao posljedica, to nasilje je stvorilo nove zajednice, nove oblike i konfiguracije moći te nove prakse nacionalizma. Istoriju ove zajednice obilježila je ta neočekivana eksplozija lokalnog, od nekolicine ljudi počinjenog nasilja, koje je funkcionisalo kao generativna sila u transformisanju identiteta, odnosa i života mnogih. Priča o ovoj uveliko nepoznatoj balkanskoj zajednici 1941. godine pruža nam moćno sredstvo za ponovno promišljanje temeljnih pretpostavki o međusobnim odnosima između etniciteta, nacionalizma i nasilja kako tokom Drugog svjetskog rata tako i šire, diljem svijeta." "Nasilje na Balkanu" je previše opisano, a premalo objašnjeno. Snagom fenomenalnog istraživanja, žive rekonstrukcije i pedantne analize, Max Bergholz nam razotkriva istinu o međuetničkom ubijanju u jednom bosanskom gradiću tokom 1941. godine. Istovremeno i nepristrasno i strasno i duboko odgovorno, njegovo istraživanje dokazuje da ekstremno nasilje ima transformativnu moć da stvori identitet. Ova izvrsna i prosvjetljujuća knjiga zaslužuje da dođe do najšireg kruga čitalaca." U knjizi na kojoj trenutačno radi, a koja nosi radni naslov Naše istine, Bergholz, kako sam naglašava, nastoji objasniti kako su duboko suprotstavljene grupe aktivista koji se bave kulturom sjećanja u malom hrvatskom gradu Glini, pokušavale koristiti svoja sjećanja na nasilnu prošlost – kako onu iz 1941. godine, tako i one tokom i nakon posljednjeg rata od 1991. do 1995. godine – kako bi jedna drugu ušutkivale. Izlaganje Maxa Begholza u Prijedoru možete pročitati ovdje.
