10.12.2024

Ljudska prava u Bosni i Hercegovini

Razmatranje najvažnijih pitanja ljudskih prava tokom 48. predsesije UPR-a.

22. novembrau u Ženevi je održana predsesija Univerzalnog periodičnog pregleda (UPR) za Bosnu i Hercegovinu (BiH). Predsesija, koje organizira nevladina organizacija UPR-Info sa sjedištem u Ženevi, pružaju značajan prostor civilnom društvu da istakne najvažnija pitanja ljudskih prava u svojim zemljama. Ovaj proces omogućava direktan kontakt s predstavnicima Stalnih misija u Ženevi koji će provoditi pregled BiH tokom 48. sesije UPR Radne grupe, 29. januara 2025. godine. Za ove predsesije, FES Ženeva redovno sarađuje s lokalnim partnerima iz kancelarija FES-a u zemljama kako bi olakšala njihovo učešće u Ženevi. Ovaj put su u predsesiji učestvovali Katarina Zrinjski iz Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) i Darko Pandurević iz Sarajevskog otvorenog centra (SOC), kao dio šire delegacije civilnog društva Inicijative civilnog društva BiH za UPR. Proveli smo pisani intervju s njima o tome zašto je UPR važan dio njihovog rada.

FES Ženeva: Vaše organizacije su podnijele izvještaj za pregled BiH u procesu UPR-a i sada pratite različite korake u Ženevi. Zašto je UPR relevantan proces za vaš rad?

Katarina Zrinjski (KZ): Ovo je prvi put da BIRN BiH učestvuje u UPR procesu, tako da nemamo prethodnog iskustva vezanog za njega. Međutim, očekujemo koristi u sljedećem ciklusu kroz korištenje preporuka vezanih za naša polja rada kao dodatnog alata za zagovaranje prilikom pregovaranja i saradnje s institucijama u cilju promjena i usvajanja novih propisa i zakona.

Darko Pandurević (DP): Ovo je drugi ciklus u kojem SOC koordinira koaliciju organizacija civilnog društva (OCD) u vezi s UPR procesom. Mi smo jedna od rijetkih organizacija s iskustvom i kontinuitetom u ovom području. Ovaj proces je značajan jer predstavlja jedinstvenu priliku za predstavljanje stanja ljudskih prava i zagovaranje na visokom nivou i pred mnogim relevantnim međunarodnim akterima. Tokom prošlog ciklusa smo svjedočili koliko su preporuke i inputi koje je pružila naša koalicija bili učinkoviti.

Došli ste u Ženevu na Pre-sesiju za UPR BiH i na sastanke s predstavnicima stalnih misija. Kako vam predsesijai drugi sastanci pomažu u vašem zagovaranju? Planirate li druge aktivnosti prije pregleda BiH u januaru 2025. godine?

KZ: Ovo je bila odlična prilika da objasnimo hitna pitanja vezana za situaciju ljudskih prava u BiH. Stalnim misijama, naglašavajući ona najvažnija koja bi trebala biti uključena u preporuke. Sastanci uživo su uvijek bolji od komunikacije putem e-maila jer pružaju prostor za razmjenu mišljenja i mogućnost davanja dodatnih informacija i objašnjenja po potrebi.

DP: Planirali smo nekoliko aktivnosti u BiH gdje ćemo predstaviti naše glavne zagovaračke tačke iz Ženeve lokalnim akterima. Također planiramo pokrenuti naš online alat za praćenje nadolazećeg UPR ciklusa i provesti mnoge promotivne i komunikacijske aktivnosti prema javnosti.

Koja su najvažnija pitanja koja želite da budu obrađena tokom pregleda BiH u januaru?

KZ: Za BIRN BiH tri su ključne tačke vezane za proces tranzicijske pravde u zemlji: prvo, usvajanje nacionalne strategije za tranzicijsku pravdu, uz osiguranje prisutnosti i uključenja organizacija civilnog društva u proces njenog razvoja; drugo, izrada nove Nacionalne strategije za procesuiranje ratnih zločina s realnim ciljevima i efektivnim planovima za finalizaciju svih slučajeva ratnih zločina u zemlji; i treće, početak praktične implementacije krivičnih zakonskih odredbi vezanih za negiranje genocida i ratnih zločina. Negatori genocida i ratnih zločina trebaju biti procesuirani.

DP: U BiH postoji osjećaj stalnog nazadovanja u oblasti ljudskih prava. Neka od hitnijih pitanja su napadi na slobodu udruživanja i inicijative za uvođenje Zakona o stranim agentima. BiH je zemlja sistemske i institucionalne diskriminacije, najpoznatije kroz etničku diskriminaciju u izbornom procesu i obrazovanju (segregacija, poznata kao "dvije škole pod jednim krovom"). Međutim, kao organizacija koja radi na pravima LGBTI osoba, moram spomenuti institucionalnu diskriminaciju istospolnih parova. Usvajanje zakona o istospolnim zajednicama odavno kasni.

Nakon što BiH dobije preporuke, vlada će ih morati implementirati u narednih 4,5 godina. Kako ćete pratiti proces na nacionalnom nivou tokom ovog perioda?

KZ: BIRN BiH je postao dio Inicijative civilnog društva BiH za UPR početkom 2024. godine, tako da ćemo svakako preduzimati akcije unutar ove inicijative u narednim godinama i zagovarati preporuke vezane za naš rad. BIRN BiH prati institucionalne, posebno pravosudne promjene na državnom i entitetskom nivou, tako da ćemo lako povezati UPR preporuke s potencijalnim promjenama ili njihovim izostankom, bilo da su pozitivne ili negativne.

DP: UPR proces će biti vrlo koristan za nas zagovornike ljudskih prava u BiH jer nam daje još jedan alat i više prostora za zagovaranje potrebnih promjena koje vlada oklijeva da provede. Kao što sam naveo, planiramo kreirati web stranicu gdje će preporuke biti lako dostupne za OCD, širu javnost kao i za državne institucije. BiH je mala zemlja, tako da se s malo strategije u komunikaciji neka od hitnih pitanja mogu istaknuti i privući pažnju javnosti, što će također biti jedan od glavnih fokusa.

O AUTORIMA
Katarina Zrinjski od 2010. godine radi na projektima promocije mirovnog obrazovanja i procesa pomirenja na Balkanu. Ona je stručnjak za pravosuđe u Bosni i Hercegovini i nadzire rad pravosuđa u saradnji s nevladinim organizacijama u zemlji i inostranstvu. Od 2014. godine, kao voditeljica projekata u BIRN-u BiH, proširila je svoje znanje i polje rada na pitanja sigurnosti i korupcije. Njen fokus je na procesuiranju ratnih zločina, pravima žrtava i reformi pravosudnog sistema.

Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) osnovana je 2004. godine i dio je BIRN mreže. Organizacija je posvećena pravdi, objektivnom izvještavanju i praćenju važnih društvenih procesa, posebno procesa protiv ratnih zločinaca. Od 2015. godine, fokus je proširen na teme poput terorizma, korupcije, organiziranog kriminala, desničarskog ekstremizma i dezinformacija. Za svoj rad u oblasti tranzicijske pravde, BIRN BiH je dobio nekoliko međunarodnih nagrada.

Darko Pandurević je od 2021. godine menadžer programa i zagovaranja u Sarajevskom otvorenom centru (SOC), a od 2015. godine uključen je u aktivnosti ove organizacije. Njegov fokus je na ljudskim pravima, pravnom savjetovanju za LGBTI osobe, istraživanju i izmjenama postojećih propisa, kao i na edukaciji o ljudskim pravima, govoru mržnje i diskriminaciji. Studirao je na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu.

Sarajevski otvoreni centar (SOC) je organizacija civilnog društva koja se zalaže za unapređenje ljudskih prava u Bosni i Hercegovini. Teži sistemskim društvenim promjenama, s posebnim naglaskom na rodnu ravnopravnost i položaj LGBTI+ osoba. SOC se zalaže za pravedno, demokratsko i inkluzivno društvo koje se temelji na jednakim pravima i mogućnostima za sve.

 

 

 

 

 

Friedrich-Ebert-Stiftung
Bosnien & Herzegowina

FES Sarajevo
Kupreška 20
71000 Sarajevo
+387 33 / 722 010
+387 33 / 613 505

FES Banja Luka
Petra I Karađorđevića 111
78000 Banja Luka
+387 51 / 328 360
+387 51 / 328 361
bih(at)fes.de