INFOGRAFIKA: „RODNA RAVNOPRAVNOST I ZDRAVLJE“

Razlike između odredaba i propisa o seksualnom i reproduktivnom zdravlju u različitim administrativnim jedinicama, nedovoljan broj zaposlenog medicinskog osoblja u ruralnim sredinama, ograničen pristup visokokvalitetnim zdravstvenim uslugama za žene iz ugroženih grupa koje nisu pokrivene zdravstvenim osiguranjem (uključujući žene iz ruralnih sredina i žene koje rade u neformalnom sektoru, žene koje se bave neplaćenim radom u domaćinstvu, žene migrantice i žene koje su preživjele rodno zasnovano nasilje, žene koje su preživjele trgovinu ljudima i prisilni brak), prijavljena diskriminacija, fizičko i psihičko nasilje nad ženama u porodilištima te diskriminacija žena koje boluju od HIV-a/AIDS-a od strane medicinskog osoblja neki su od problema koji karakterišu stanje rodne radnopravnosti u oblasti zdravlja.

Žene slabijeg imovinskog stanja i žene iz ruralnih sredina zbog troškova participacije ili prevoza do urbanih centara imaju otežan pristup pravima i uslugama iz zdravstvene zaštite. Problem na nivou lokalnih zajednica su i kvote, odnosno potreban broj žena koje žive na određenim područjima kako bi se formirale ambulante ili osigurale terenske posjete specijalista_ica za ginekološku zaštitu žena, a nerijetko se ne prepoznaje pravo pacijentica na izbor doktora što kod nekih žena stvara otpor čime se smanjuje broj žena koje se obraćaju u zdravstvene ustanove ili odlaze na preventivne preglede.

Svi u BiH moraju uživati jednako pravo na zdravlje i zdravstvenu zaštitu, koja ne smije biti uslovljena mjestom njihovog prebivališta, imovinskim stanjem ili brojem žena koje žive na odeđenom pordučju. Prilikom rada na politikama i akcionim planovima u oblasti zdravstva, neophodno je koristiti rodno osjetljivi pristup te pokazati senzibilitet prema potrebama višestruko ranjivim grupama žena. Zdravstvena zaštita mora biti sveobuhvatna, dostupna i pristupačna za sve žene i za sve muškarce, bez izuzetka.

Više pročitajte ovdje.