Europska politička zajednica: alternativa ili rješenje za pitanje Zapadnog Balkana

Zemlje članice Europske Unije, njih 27, te 17 njima susjednih koje uključuju države Zapadnog Balkana i Istočnog partnerstva formirale su novu regionalnu grupu koja za cilj ima pronalazak i kreiranje strategija neophodnih za rješavanje zajedničkih problema kao što su pitanja energije, ekonomske krize i sigurnosti, usljed ruske agresije u Ukrajini. Trenutni rizici sa kojim se suočava europska stabilnost i sigurnost poziva na dijalog, razmjenu ideja, te rješavanje dilema i poteškoća, a ovakva platforma za političku koordinaciju treba predstavljati prostor unutar kojeg je upravo to moguće za sve države učesnice. Organizacija multilateralne pan-europske zajednice za cilj ima povijesno preuređenje EU i kontinenta, uspostavljajući novi geopolitički i geoekonomski aranžman, međutim, pitanje je kako i u koju ulogu se uklapaju zemlje Zapadnog Balkana, osobito Bosna i Hercegovina, kao akteri, te da li ovakva organizacija predstavlja alternativu ili komplementarnu jedinicu u proširenju Europske unije.

Značaj učešća Bosne i Hercegovine u prvom sastanku EPZ prepoznao je i predsjedavajući Predsjedništva BiH Šefik Džaferović, koji je predstavljao BiH, ističući u svojoj objavi na društvenim mrežama osobito važnost potvrđivanja stava BiH po pitanju Ukrajine te iskazivanje usklađenosti bosanskohercegovačke vanjske politike sa EU. Platforma kao što je EPZ stvara i prostor Bosni i Hercegovini za direktno učešće u rješavanju i izvještavanje o aktuelnim problemima i untarpolitičkim nestabilnostima izazvanim kako eksternim utjecajima, kao što je nedavno nametanje Izbornog zakona, tako i onim internim. Preporuka Europske komisije o dodjeljivanju kandidatskog statusa BiH, zajedno sa njenim učešćem u EPZ, otvara prostor za ovu zemlju da upozna način funkcioniranja unutar ovakve političke inicijative, sličnog funkcioniranju same EU, te da bude pregovarač za stolom, umjesto problema na stolu.

Autorica: Vanna Ćurin

Tekst možete preuzeti: ovdje