Ruski utjecaj na NATO integracije Bosne i Hercegovine Autorica: Lejla Dautbašić

Rusija je, po mišljenju analitičara, napala Ukrajinu prvenstveno kako bi je udaljila od članstva u Sjevernoatlantskom savezu (NATO) i Evropskoj uniji (EU), a BiH, makar deklarativno, sa Ukrajinom dijeli iste snove koji se tiču euroatlantskih integracija. Postoji tu još nekoliko sličnosti. Kao što Ukrajina na istoku graniči sa Rusijom,  BiH, također, na istoku graniči sa državom u kojoj dominira anti-NATO narativ. Srbiju veliki broj građana BiH smatra maticom, baš kao što je i Rusija matica za veliki broj građana koji živi na istoku Ukrajine. Nemoguće je zanemariti i tradicionalno rusofilstvo u Srbiji.

Teritorija na kojoj se nalazi BiH u prošlosti je graničila sa „drugim svjetovima“. Nakon podjele Rimskog carstva na istočno i zapadno ova teritorija je ostala najistočnija zapadna tačka. Bivajući zapad istoka i istok zapada, ljudi koji su živjeli na ovoj teritoriji su doživjeli brojne sukobe, ratove i nesreće. Bosna i Hercegovina je sada u opasnosti da se Istok i Zapad suoče direktno na njenoj teritoriji. Nemoguće je dokazati da su potezi Milorada Dodika instruisani direktno iz Moskve, međutim, nema sumnje da su njegovi potezi u ruskom interesu, što nakon početka agresije Rusije na Ukrajinu pali crveni alarm.

Rusija je prisutna u BiH politici već dugo godina, te održava blisku vezu sa bh. entitetom Republikom Srpskom. Zbog prijateljskih odnosa sa RS-om, Rusija, zbog svojih ličnih razloga, ne dozvoljava NATO na prostoru BiH, i iako javno izjavljuju da ne žele da se miješaju u pitanje da li BiH treba ući u NATO savez, protiv su toga. Građani BiH su u strahu od ruske reakcije ako bi BiH bila bliže ulasku u NATO savez, kao i samom učlanjenu u Savez. Još uvijek je nejasno šta će sukob između Ukrajine i Rusije donijeti na teritorij Bosne i Hercegovine, ali upravo ova nesigurnost koja je u zraku, ne unosi nadu u državljane BiH da će biti bolje, niti da neće biti novog rata.

Tekst možete preuzeti: ovdje 

Autorica: Lejla Dautbašić