Digitalna decenija za sve … ili ipak ne?

Tehnologije poput vještačke inteligencije, blockchain-a, virtuelne stvarnosti, big data zapravo mijenjaju društvo, privredu, institucije i kompanije širom svijeta. Tako tehnologija igra veliku ulogu i u upravljanju državom. Ideja je da vlade strateški koriste nove tehnologije za fundamentalno unapređenje politike, procesa odlučivanja, javnih usluga i sistema. Ipak, puni potencijal ovakvog vida upravljanja u svijetu i dalje je nedovoljno iskorišten.

Na koncu, postavlja se pitanje je li digitalizacija zasebno područje vanjske politike ili prožima sva područja vanjske politike, jer se čini da digitalizacija i digitalna pitanje ne zaobilaze nijedno njeno područje. Neosporno je da sveobuhvatna strategija digitalne vanjske politike neke zemlje šalje jasan znak da je digitalizacija prioritet. Ipak, kao što je rečeno, njeno nepostojanje ne znači nužno neposvećenost zemlje digitalizaciji, digitalnoj diplomatiji ili općenito procesu digitalne transformacije. Prednost zajedničkih međudržavnih projekata su u povećavanju resursa za izgradnju digitalnih kapaciteta koje bi samostalno države teže razvile. Stoga je i za BiH jako važno potpisivanje Digitalne Agende, kojom se EU, između ostalog, obavezala ulagati u digitalnu infrastrukturu. Osim toga, vrlo je važno raditi na edukaciji stanovništva, ali i na smanjenju digitalnog jaza – digitalne nejednakosti, koja direktno utječe na proces digitalne transformacije. Vrijeme ne možemo zaustaviti, a digitalna tehnologija u svakom trenutku vremena napreduje, te svaki zaostatak, kako pojedinca, tako i cjelokupnog društva, u čitavom procesu digitalne transformacije tako vrlo brzo postaje sve veći.

Tekst možete preuzeti: ovdje 

Autorica: Amina Ajdinović