fes.de
  • Događaj
  • Dostojanstven rad i pravedna ekonomija

Ko oblikuje budućnost rada? Tehnologija, migracije i socijalna prava na Zapadnom Balkanu

Merima Ejubović

Kako tehnološke inovacije ubrzano mijenjaju svijet rada, a mobilnost radne snage preoblikuje tržišta rada na Zapadnom Balkanu, ključno pitanje više nije samo kako će se rad mijenjati, već i ko će imati priliku i mogućnost da učestvuje u oblikovanju tih promjena.

Redner auf einer Konferenz während ihres Vortrags.
Creator: Amina Alađuz-Lomigora

Upravo su ovi izazovi bili u središtu konferencije Stay & Shape u Sarajevu, koja je otvorila prostor za razgovor o perspektivama i izazovima s kojima se suočavaju radnici, poslodavci i kreatori politika širom regije.

Sarajevo je 22. i 23. oktobra 2026. godine bilo domaćin konferencije Stay & Shape: Ko oblikuje budućnost rada?, koja je okupila istraživače, predstavnike sindikata, organizacija civilnog društva i tehnološke inovatore s ciljem razmatranja dviju međusobno povezanih transformacija: ubrzanog tehnološkog razvoja i promjenjivih obrazaca mobilnosti radne snage. U fokusu diskusija bilo je pitanje kako ovi procesi mijenjaju svijet rada, redefiniraju mogućnosti zapošljavanja i utiču na ekonomske perspektive i socijalna prava radnika i radnica na Zapadnom Balkanu.

Ovogodišnje izdanje konferencije Stay & Shape organizirali su ured Friedrich-Ebert-Stiftung Future of Work te uredi za jugoistočnu Evropu i Bosnu i Hercegovinu, u partnerstvu s Austrijskim savezom sindikata (ÖGB). U okviru diskusija istaknuto je da budućnost rada nije samo pitanje ekonomskih i tehnoloških promjena, već i političkih izbora. Posebna pažnja posvećena je pitanjima ko ima koristi od ovih transformacija, ko snosi njihove rizike te na koji način radnici i radnice mogu aktivno učestvovati u oblikovanju promjena i utjecati na ishode koji neposredno određuju njihovu budućnost.

Tržišta rada se mijenjaju, a s njima i odnosi moći

Prvi dan konferencije otvoren je izlaganjima Sarah Hees-Kalyani, direktorice FES-a u Bosni i Hercegovini i jugoistočnoj Evropi, Terese Linzner iz Saveznog ministarstva rada, socijalnih pitanja, zdravstva, njege i zaštite potrošača Austrije te Samira Kurtovića, predsjednika Saveza samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine.

U uvodnom izlaganju ekonomista Branimir Jovanović predstavio je „Deset zapovijedi za bolju budućnost“, dovodeći u pitanje uobičajene pristupe nedostatku radne snage i ekonomskom razvoju. Njegovi prijedlozi stavili su veće plate, snažnija radnička prava i bolje uslove rada u središte pravednije ekonomske budućnosti.

Jelena Šapić razmatrala je kako migracije i digitalne tehnologije mijenjaju geografiju rada. Dok iseljavanje i dalje preoblikuje tržišta rada u regiji, rad na daljinu i prekogranično zapošljavanje sve više omogućavaju da se posao obavlja preko granica bez potrebe da radnici fizički promijene mjesto boravka. Ovi procesi stvaraju nove mogućnosti, ali istovremeno otvaraju pitanja nejednakosti, sigurnosti zaposlenja i raspodjele moći između radnika i poslodavaca.

 

Bazar istraživanja i inovacija (Research & Innovation Bazaar) povezao je ove rasprave s praktičnim primjerima iz inovacijskog ekosistema. Organizacije VRX Sarajevo, SkillsArk i ANNT predstavile su inicijative iz oblasti imerzivnih tehnologija, istraživanja, poduzetništva i razvoja vještina.

Na panel-diskusiji pod nazivom „Ko oblikuje budućnost rada?“ učestvovali su Amar Numanović iz Međunarodne organizacije rada, Ratka Babić s Platforme za zapošljavanje i socijalna pitanja te Faris Godinjak iz Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine. Diskusiju je moderirala Jelena Šapić, a u fokusu razgovora bile su uloge i odgovornosti vlada, poslovnog sektora, radnika i sindikata u usmjeravanju i oblikovanju procesa digitalne transformacije svijeta rada.

Od tehnoloških mogućnosti do društvenih izbora

Drugi dan konferencije, koji je uvodnim obraćanjem otvorio Goran Stanković, predsjednik Saveza sindikata Republike Srpske, bio je posvećen budućim scenarijima i odgovorima javnih politika potrebnim za suočavanje s njima.

Bernd Christoph Ströhm razmatrao je posljedice umjetne inteligencije i automatizacije za Zapadni Balkan. Od radnih mjesta u kojima se koristi umjetna inteligencija do sve automatiziranijih proizvodnih procesa, tehnološki razvoj otvara pitanja o tome koji će se radni zadaci promijeniti, koja bi radna mjesta mogla nestati i da li je regija spremna iskoristiti prednosti ovih transformacija.

Ipak, sama tehnološka spremnost ne može garantovati društveni napredak.

Oslanjajući se na svoju studiju FES-a iz 2026. godine, pod nazivom „Socijalna dimenzija proširenja EU na Zapadnom Balkanu“, Mirna Jusić razmatrala je da li evropski socijalni model i politike proširenja na odgovarajući način odgovaraju na promjene na tržištu rada. Njeno istraživanje ukazuje na trajnu neravnotežu: reformske agende daju prioritet zapošljavanju i razvoju vještina, dok kvalitet radnih mjesta, sigurnost prihoda, socijalna zaštita i zdravstvena zaštita često dobijaju manje pažnje.

Za Zapadni Balkan, gdje iseljavanje, starenje stanovništva i institucionalna ograničenja dodatno produbljuju postojeće nejednakosti, ovo otvara posebno važno pitanje: Može li integracija u EU donijeti trajan društveni napredak ako se socijalna prava ne postave u središte procesa proširenja?

Završni panel povezao je dvije ključne teme konferencije. Adis Kečo iz Saveza samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine, istraživačica migracija Ksenija Ivanović i Suad Krilašević, predsjednik Udruženja za unapređenje nauke i tehnologije, učestvovali su u diskusiji koju je moderirao dr. Erol Mujanović. Razgovarali su o tome kako migracije i tehnologija mogu oblikovati budućnost regije.

Oblikovanje budućnosti koja odgovara svima

Tokom oba dana konferencije istaknuto je da su tehnološke inovacije, mobilnost radne snage i socijalna zaštita usko povezane. Ulaganja u nove tehnologije mogu stvoriti nove mogućnosti, ali raspodjela koristi od tih ulaganja zavisi od institucija na tržištu rada, javnih politika i mogućnosti radnika da učestvuju u donošenju odluka koje utiču na njihovu egzistenciju.

Za Zapadni Balkan to podrazumijeva pristup koji povezuje tehnološki razvoj i ekonomsku konkurentnost s dostojanstvenim radom, snažnijim socijalnim dijalogom i inkluzivnijom socijalnom zaštitom. Time se dodatno naglašava značaj socijalne dimenzije procesa proširenja Evropske unije.

Na kraju konferencije, dr. Inga Sabanova iz FES-ovog Centra kompetencija za budućnost rada zaključila je skup, ističući pitanje koje ostaje relevantno i daleko izvan Sarajeva: budućnost rada oblikuje se danas, a radnici, njihovi predstavnici i šire društvo moraju imati stvarnu i značajnu ulogu u određivanju njenog pravca.

Istražite program konferencije, prezentacije govornika i povezane publikacije na stranici stayandshape.com.