Pregovaranje o integracijama kroz analogiju zločina

Ovakav narativ nije ništa iznenađujuće za regiju, te zajedno sa drugim separatističkim narativima i kroz propagandnu interpretaciju zločina, u konačnici sputava euroatlantske integracije BiH. O utjecaju aktuelne krize se dosta govori, a ukoliko Europska unija (EU) dodijeli status kandidata Ukrajini, da li će nova agenda proširenja obuhvatiti BiH i druge zemlje Zapadnog Balkana?

Sada, sa dešavanjima u Ukrajini, dosta toga se promijenilo, a međunarodni poredak koji je godinama održavao mir na evropskom kontinentu doveden je u pitanje. Zahtjev Ukrajine za pridruživanje EU u fokus stavlja pitanje njenog daljeg razvoja politike proširenja, uključujući i zemlje Zapadnog Balkana u raspravu. Separatistički i nacionalistički narativ, kao i autoritarne tendencije lidera Zapadnog Balkana, ostaju često zanemareni od strane EU, dok je Rusija očigledno spremna iskoristiti tenzije i podjele u regiji. Ukoliko EU želi da ostvari bilo kakve ciljeve prema zemljama Zapadnog Balkana, bit će joj potrebna promjena u politici proširenja. Ono što se do sada isticalo među prioritetima jeste jačanje stabilnosti i demokratije u regiji, rad na vladavini prava, kao i poštivanju zakona, što se ogleda i u 14 ključnih prioriteta Europske komisije za BiH. Međutim, dosadašnji pristup EU nije podupirao politiku prema regionu, a isuviše birokratski i tehnički proces je zanemarivao priznavanje bilo kakvog progresa među zemljama Zapadnog Balkana. Za BiH, ova priča ostaje nepromijenjena godinama, uglavnom zbog unutrašnjih problema. Ipak, zbog direktnih posljedica rata u Ukrajini na BiH, pristupanje bi u jednu ruku značilo i poboljšanje nivoa sigurnosti u zemlji. Brojni prijedlozi za novi način pristupanja EU izlaze u javnost, ali konačna odluka ostaje u rukama EU.

Tekst možete preuzeti: ovdje 

Autorica: Emina Kuhinja