Ogledi o transformaciji vrijednosti - ljudska prava u vrijeme pandemije COVID-19

Autorka konstatuje da se, ukoliko se nekoliko decenija unazad isprate društveni trendovi po pitanju ljudskih prava u Bosni i Hercegovini, može zaključiti da su oni i tokom redovnog stanja i poretka stvari bili poprilično distancirani pa čak i skeptični kada je u pitanju uživanje i zaštita prava koja štiti Ustav Bosne i Hercegovine, potom Evropska konvencija o ljudskim pravima i drugi međunarodni akti ovog tipa. Primjetno je da je zaštita kolektivnih prava, kao što je pravo na nacionalni i etnički identitet, političko djelovanje u kolektivnom-nacionalnom smjeru, zaštita suverenosti određene teritorije i etno-nacionalne grupe, primarna u odnosu na zaštitu indivudalnih ljudskih prava.

Jovana Kisin u ogledu zaključuje kako je pandemijsko stanje ljudskih prava svakako bio svojevrstan ispit i za državu i za njene građane.  Naučila nas je kako se izboriti sa iznenadnom opasnošću koja je na trenutak zaustavila sve ono što smo do tada smatrali nezaustavljivim. Pandemija je transformisala i državni aparat i građane. Državni aparat na način da je omogućila izvršnoj vlasti ogromnu represiju bez ikakve kontrole zakonodavnog tijela a što je i sam konceprt predstavničke demokratije dovelo u pitanje, da bi potom transformisala pasivnog građanina da aktivno traži svoja prava kako bi upravo ti isti građani kroz djelotvorna pravna sredstva vratili posrnuli državni aparat u pravne okvire.

Takođe, vanredno stanje nam je pokazatelj da što je država složenija i razjedinjenija, to je reakcija sporija i neadekvatnija, a disfunkcionalan državni aparat ne ide prilog nikome. Država je svakako u obavezi da prevashodno obavještava, edukuje, daje preporuke, upozorava pa tek onda da kažnjava svoje građane.