Monday, 07.03.2022

Val rastućeg nacionalizma: (Ne)pružanje podrške Ukrajini

Ukrajina napala Rusiju! Putin šalje vojsku da spoji Srbiju i Srpsku! – Samo su neke od lažnih vijesti koje su osvanule na naslovnicama regionalnih medija. Uz to, ruski šef diplomatije, Sergej Lavrov, je izjavio kako postoje informacije da se u Bosni i Hercegovini (BiH), Kosovu i Albaniji regrutuju plaćenici, koji potom dolaze u Donbas kako bi se borili na strani Ukrajine.

Ova vijest je popraćena i videom koji prikazuje dva muškarca u vojnim uniformama na kojima je istaknuta zastava Srbije. Sada kada je Rusija već izvršila invaziju na Ukrajinu, naglašava se bitnost provjerenih informacija. Uzimajući u obzir prethodne tendencije ka radikalizmu u pojedinim dijelovima države, te političku krizu u kojoj se trenutno nalazi Bosna i Hercegovina, ovaj tekst će se baviti mogućim utjecajem rusko-ukrajinske krize na procese radikalizacije u državi.

Na pitanje kako će se situacija u Ukrajini odraziti na BiH, još uvijek je teško odgovoriti, ali ono što se svakako primijeti jeste nedostatak jedinstvenog stava što će nastaviti remetiti državne političke procese. Od BiH se već godinama očekuje vraćanje fokusa na EU integracije kroz ispunjavanje 14 ključnih prioriteta Evropske komisije, koji između ostalog nalažu promjene izbornog zakona i efektivan doprinos društvenim reformama. Međutim, kako bi se nastavilo ići putem euroatlantskih integracija, potrebno je podržati jedinstvo i teritorijalni integritet zemlje između vladajućih sila, što bi se odrazilo i na cjelokupno stanovništvo.

Tekst možete preuzeti: ovdje

 

Autorica: Emina Kuhinja 

Friedrich-Ebert-Stiftung
Bosnien & Herzegowina

FES Sarajevo
Kupreška 20
71000 Sarajevo
+387 33 / 722 010
+387 33 / 613 505

FES Banja Luka
Petra I Karađorđevića 111
78000 Banja Luka
+387 51 / 328 360
+387 51 / 328 361
bih(at)fes.de