Hibridne aktivnosti: Migrantske krize u Bjelorusiji i Bosni i Hercegovini

Nespremnost EU da se nosi sa još jednom krizom, nedavne političke promjene, te granični sukobi, uzrokovali su preispitivanje budućnosti njene vanjske politike, kao i unutarnje stabilnosti i sigurnosti svih zemalja članica. S druge strane, zemlje van njenih granica ispaštaju zbog nedostatka koordinacije institucija i državnih organa, što je rezultiralo tenzijama, prebacivanjem odgovornosti i međunarodnom suprotstavljanju. Iako drugačije po slijedu događaja, krize u Bjelorusiji i Bosni i Hercegovini imaju zajedničke komponente ilegalnih aktivnosti i zloupotrijebe položaja, koje su dovele do sukobljavanja država što će u konačnici imati posljedice većih razmjera.

Nakon EU odluke o uvođenju sankcija Bjelorusiji, uslijedila je i granična kriza između zemalja članica i ove države, a dosta slična situacija desila se i između BiH i Hrvatske. Iz dosadašnje prakse, može se zaključiti da je novi pristup rješavanju migrantske krize potreban uz korektno revidiranje sistema za apliciranje za azil, kao i uvođenje sankcija za svako kršenje ljudskih prava, te međunarodnih i EU pravnih regulativa. U suprotnom, ljudski životi će biti naplata za sve neuspjele pokušaje, zanemarivanje ljudskih i međunarodnih prava, pa i sukobljavanje po nekim drugim osnovama.

Tekst možete preuzeti: ovdje