Analiza: Ljudska prava u Bosni i Hercegovini 25 godina nakon „Dejtona“ – lijek za krvavi sukob kao današnji temelj ljudskih prava

Poznatim Aneksom IV ovog sporazuma definisan je Ustav BiH, u kome su deklarisana određena ljudska prava, dok je Aneksom VI uokviren Sporazum o ljudskim pravima, kojim su se entiteti i BiH obavezali na poštovanje ljudskih prava i osnovali organe za njihovu zaštitu.

Pored vojnih, tehničkih i civilnih pitanja, ljudska prava i njihovo buduće poštovanje su imala jednu od centralnih uloga u Dejtonskom mirovnom sporazumu. Nakon njegovog donošenja, sukobi su zaista nestali, a situacija u zemlji se polako normalizovala. Dakle, veoma važan dio Dejtonskog paketa je bilo osiguravanje poštovanja ljudskih prava u budućnosti, kroz sam Ustav, ali i dodatne međunarodne sporazume koji treba da nađu primjenu u bosanskohercegovačkoj stvarnosti.

Dvije i po decenije nakon Dejtonskog sporazuma, veliki je znak pitanja iznad toga da li su entiteti, BiH, političari i državni službenici u stvari shvatili ljudska prava i da li razumiju šta ona u stvari predstavljaju, koje su dužnosti države u njihovom štićenju, te na koji način ih valja unapređivati.

Više o tome možete pročitati u analizi autora Dejana Lučke: ovdje