Saturday, 23.04.2022

Historijske (ne)istine: paravan ruskom apetitu za teritorijem

Rusko-ukrajinska kriza nije počela 2014. godine, nego puno ranije. Komplicirani odnosi ove dvije države sežu sve do nastanka države Kijevska Rus sredinom 9. stoljeća. S njenim temeljima nastaje i zajednička historija Rusije i Ukrajine, koja se u toj državi razvijala sve do sredine 13. stoljeća kada je uništena mongolsko-tatarskim invazijama. Odnosu ovih dviju država najveću promjenu je donijelo vrijeme Sovjetskog saveza.

Nastale su dvije različite percepcije historije – ruska i ukrajinska – koje su godinama kasnije dovodile do niza problema. Ovaj tekst bavit će se primjerima zloupotrebe historije i manipuliranja činjenicama koje ruska država koristi za pravdanje vojne invazije na Ukrajinu. Zbog sličnih ideoloških ideja (ali i ciljeva), ovaj slučaj će biti povezan s odnosom predsjednika Republike Srbije prema nezavisnom Kosovu[1] te secesionističkom politikom vodstva manjeg bosanskohercegovačkog (bh.) entiteta – Republike Srpske.
 

Rusku svijest karakterizira sanjarska i nostalgična idealizacija prošlosti te loša procjena stvarnosti, što je rezultat Putinove medijske propagande. Iako se većina država bivšeg Sovjetskog saveza okrenula budućnosti i demokratskim načelima, Rusija se na čelu s Vladimirom Putinom sve više vraća totalitarnom režimu. Putin je naumio ostvariti svoj cilj zbog kojeg ga stižu brojne sankcije nametnute od međunarodne zajednice. Sebe predstavlja kao humanistu koji spašava narod od nevolje, dok radi na projektu prisvajanja teritorija nezavisne Ukrajine. Nastavi li ići ovim putem, Rusija će biti ostavljena i od bratskih zemalja, koje neće uspjeti izdržati strašne sankcije Zapada.

Sva upućivanja na Kosovo u ovom tekstu, bilo da se radi o teritoriji, institucijama ili stanovništvu, treba razumjeti u punom skladu sa Rezolucijom Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija 1244 i bez prejudiciranja statusa Kosova.

Tekst možete preuzeti: ovdje 

Autorica: Monika Galić

 

Friedrich-Ebert-Stiftung
FES u Bosni i Hercegovini

FES Sarajevo
Kupreška 20
71000 Sarajevo
+387 33 / 722 010
+387 33 / 613 505

FES Banja Luka
Petra I Karađorđevića 111
78000 Banja Luka
+387 51 / 328 360
+387 51 / 328 361
bih(at)fes.de