Mittwoch, 11.05.2022

Da li je međunarodna zajednica odustala od BiH? Dejan Jović i Darko Kuzmanović

U novoj emisiji o našem društvu i promjenama u okviru njega govorimo o odnosu međunarodne zajednice prema BiH, naročito u pogledu trenutnih dešavanja u vezi sa ratom u Ukrajini, politici Evropske unije prema Zapadnom Balkanu i problemima koji postoje u odnosu drugih država i BiH, sa Dejanom Jovićem, profesorom na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu i Darkom Kuzmanovićem, politikologom iz Banje Luke. Emisiju moderira Dejan Lučka.

 

Da li je cilj međunarodne zajednice održavanje statusa quo, da li zaista postoji mogućnost za novi sukob, da li zapadnoevropskim državama odgovara ogroman odliv ljudi iz BiH, da li se u trenutnom odnosu snaga međunarodni predstavnici snalaze i da li uopšte dobro razumiju odnose u BiH – o svemu tom i povezanim temama razgovarali smo sa Dejanom i Darkom. Emisiju je moderirao Dejan Lučka.

Kroz razgovor je obrađeno više tema/pitanja:

  • Rat u Ukrajini je pažnju cjelokupne svjetske javnosti usmjerio na Rusiju i Ukrajinu. Međutim, gdje je tu uvijek trusni region Zapadnog Balkana, a naročito Bosna i Hercegovina? Gdje se nalazi Zapadni Balkan, a sa njim i Bosna i Hercegovina u planovima npr. Evropske unije ili NATO-a i Rusije?
  • Bosna i Hercegovina je po mnogo čemu podijeljena, od misli o budućnosti same države, preko stava o ratu u Ukrajini pa sve do odnosa prema međunarodnoj zajednici. Da li se u takvom odnosu snaga međunarodni predstavnici snalaze i da li uopšte dobro razumiju odnose u BiH?
  • U bosanskohercegovačkoj javnosti česte su konstatacije da cilj međunarodne zajednice nisu nikakve suštinske promjene, nego održavanje statusa quo pri čemu čak dolazi i do „miniranja” određenih procesa, a neki čak tvrde, kao što je Kristijan Švarc-Šiling, da je u pozadini agenda da se zemlja podijeli. Ima li istine u tim tvrdnjama?
  • U Bosni i Hercegovini nemamo u zadnjih deset godina ozbiljnije incidente na etničkoj osnovi, sem standardnih nacionalističkih prepucavanja i povremenih, ipak manjih, ekcesa. Ipak, konstantno se u medijima i generalno javnom diskursu pojavljuje priča o novim sukobima, a narod je poprilično uplašen kontinuiranim guranjem ove priče u prvi plan. U posljednja dva mjeseca primjećene su i dodatne snage vojne misije EUFOR-a u BiH. S tim u vezi, da li zaista postoji mogućnost za novi sukob, i da li bi EU, susjedne države, odnosno Hrvatska i Srbija, ali i ostatak međunarodne zajednice dozvolio nove sukobe u BiH i neku veću eskalaciju nacionalizma, ali sa puškama u rukama?
  • Možemo vidjeti da se od strane vladajućih partija u Republici Srpskoj naročito često „napada” uloga međunarodne zajednice i međunarodnih predstavnika u BiH. Međutim, za to isto vrijeme budžeti se pune iz inostranstva, projekti se sprovode, opštine dobijaju status grada da bi se moglo u većem obimu sudjelovati u programima Evropske unije, redovno se dešavaju različiti sastanci na visokom nivou i sl. Da li je taj odnos prema međunarodnoj zajednici više predstava za mase i način da se dođe do dijela birača, ili postoji stvarni odijum prema strancima?
  • Kako Hrvatska, kao članica Evropske unije i prvi susjed Bosne i Hercegovine, kroz svoju vanjsku politiku, danas gleda na Bosnu i Hercegovinu i njenu budućnost?
  • Posljednju deceniju iz Bosne i Hercegovine odlazi ogroman broj ljudi, prevashodno mladih. Naravno, i iz drugih država se dešava odliv ljudi, ali u BiH to poprima razmjere pravog „egzodusa”. Među onima koji odlaze je dosta visokoobrazovanih. U BiH ti ljudi nisu mogli dobiti priliku da se dokažu, a njihov put većinom vodi do evropskih zemalja na Zapadu. Postoji li želja kod međunarodne zajednice, a prije svega kod država Evropske unije, da pomognu da se taj odlazak bar malo zaustavi i situacija u BiH popravi bar toliko da ljudi žele ostati u njoj, ili je u stvari dolazak novih radnika dobrodošao u EU zemlje, koje time popunjavaju prazna radna mjesta dobivši jeftiniju radnu snagu?

Friedrich-Ebert-Stiftung
Bosnien & Herzegowina

FES Sarajevo
Kupreška 20
71000 Sarajevo
+387 33 / 722 010
+387 33 / 613 505

FES Banja Luka
Petra I Karađorđevića 111
78000 Banja Luka
+387 51 / 328 360
+387 51 / 328 361
fes(at)fes.ba

nach oben